index

Trnsko 34, 10020 Zagreb

dmsgz2012@gmail.com

+385 (0)1 655 22 65

START

MS

PRO

NACIONALNI PROJEKT 6/2021 - 5/2023. Mobilni tim MINISTARSTVO RADA, MIROVINSKOGA SUSTAVA, OBITELJI I SOCIJALNE POLITIKE Trg Nevenke Topalušić 1, 10000 Zagreb www.mrosp.hr Iznos potpore i vrijednost projekta: 450.000,00 kn (150.000,00 kn/godišnje) Financiranje: MRMSP: 450.000,00 kn (100%) Mobilni tim predstavlja terenski rad socijalnog radnika. U obradi je 100 korisnika članova DMSGZ.

START

MS

PRO

Zdravstveno socijalni list

Izjava o privoli

Barthelov indeks

Lista procjene i praćenja potreba

Socijalno-anamnestički podaci

Obrasci za osobnu asistenciju:

Obrasci za učlanjenje:

Društvo multiple skleroze Grada Zagreba je udruga koja okuplja osobe s invaliditetom oboljele od multiple skleroze s područja Grada Zagreba te broji više od 800 članova. Osnovano je 1991., a pod sadašnjim nazivom registrirano je od 2003. Trenutno zapošljava 40 osoba: 36 osobnih asistenata te 4 osobe na administrativnim poslovima putem 5 programa/projekata ili podrške: - Osobna asistencija M (nacionalni program za 17 korisnika), - Osobna asistencija ESF (europski projekt za 21 korisnika), - Multipraktik (lokalni program za više od 100 korisnika), - Institucionalna podrška Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za podršku rada udruge. Društvo je pružatelj socijalnih usluga: - osobne asistencije, - fizikalne terapije, - socijalnog rada.

Financijski plan za 2022.

Financijski izvještaj za 2021.

Operativni plan za 2022.

Izvješće o radu Društva u 2021.

Izvješće o radu Društva u 2022.

Operativni plan za 2023.

Financijski plan za 2023.

Financijski izvještaj za 2022.

Izvješće o radu Društva u 2023.

Financijski izvještaj za 2023.

Operativni plan za 2024.

Financijski plan za 2024.

START

MS

PRO

LITERATURA Oregon State University, news release, April 24, 2015 Expert consensus on Disease-Modifying Therapies in MS, Medscape, Aug 20, 2014 B Vitamin in Progressive Multiple Sclerosis, Medscape, Apr 30, 2015 FDA Clears Peginterfero(Plegridy) for Multiple Sclerosis, Medscape, Aug 18, 2014 Myelin Repair Foundation, Our Research model, Myelin Repair, MRF 2015 The Myelin Repair Foundation and National Institutes of Health Initiate Clinical Studies of Guanabenz for Treatment of Multiple Sclerosis, MRF 2015 Sharon W.W. et al, Pharmaceutical integrated stress response enhacement protects oligodendrocytes and provides a potential multiple sclerosis therapeutic, Nature Comunications 6,13 March 2015 Jonathan Q. et al, Randomized phase I trials of the safety/tolerability of anti-LINGO-1 monoclonal antibody BIIB033, American Academy of Neurology, 2014 Remylination Therapy Promising in Multiple Sclerosis, Therapy, Neurology, Neuroimunology and Neuroinflamation, August 27, 2014 "First Clinical Evidence" of Remyelization in MS, Medscape, Apr 16, 2015 BIIB033 in Acute Optic Neuritis (AON), ClinicalTrials.gov, November 2014 Study to Asseses the Efficacy, Safety, Tolerability and Pharmacokinetics of BIIB033 in Participants With Relapsing Forms of Multiple Sclerosis When Used Concurently With Avonex (SYNERY), ClinicalTrials.gov, November 2014 (Tekst objavljen u časopisu FARMACEUTSKI TEHNIČAR Broj 74, 2015.) MS MULTIPLA SKLEROZA Piše: dr. sc. Edo Vedriš Multipla skleroza (MS) je autoimuna bolest središnjeg živčanog sustava (mozak, leđna moždina te vidni živac). Bolest zahvaća živčane stanice najprije u mozgu gdje izaziva demijelinizaciju (oštećenje) ovojnice živčane stanice i aksiona (neurita) njenog nastavka. Slika 1 Slikovita usporedba je oštećenje izolacije električnog voda gdje demijelinizacijska oštećenja odgovaraju oštećenju izolacije tog voda. Naravno, oštećeni vod pod naponom ne provodi dobro električnu energiju, a opasan je jer može izazvati kratki spoj ili električni udar. U ljudskom organizmu se događa nešto slično; živčani impulsi se ne prenose dobro iz mozga i leđne moždine u pojedine organe i tkiva koje oni inerviraju pa dolazi do ispada određenih funkcija ovisno o stupnju oštećenja mijelinske ovojnice odnosno dijelovima mozga čiji su centri pogođeni demijelinizacijskim procesom. Tako su početni simptomi obično blagi: smetnje govora (razumljivost), smetnje vida, opća slabost, trnci u rukama i nogama i dr. Simptomi se javljaju u raznim i nepredvidljivim kombinacijama pa je i dijagnoza MS u pravilu teška i obično se postavi kad je bolest već uznapredovala. Sve dok nije razvijena radiološka metoda magnetske rezonance (1983.) nije se sa sigurnošću mogla potvrditi početna dijagnoza MS. Danas je to rutinska metoda i zlatni standard potvrde dijagnoze MS. Oblici MS MS se javlja u četiri osnovna oblika bolesti od kojih je najčešći relapsno-remitentni oblik od kojeg boluje oko 85% bolesnika, od primarno progresivne oblika boluje oko 10% bolesnika, a od sekundarno progresivnog i progresivno pogoršavajućeg oblika MS boluje 5% odnosno 1% od ukupnog broja bolesnika od MS. Slika 2 Rasprostranjenost MS Procjenjuje se da u svijetu boluje od MS ukupno oko 2,100.000 bolesnika. Prevalencija (udio oboljelih u populaciji) varira od 2 do 150 na 100.000 stanovnika. Najviše bolesnika ima u SAD oko 400.000 na 311 milijuna, a u Kanadi oko 50.000 na 32 milijuna stanovnika, dok u Europi taj broj iznosi oko pola milijuna. U Europi je pojavnost ove bolesti najveća u sjevernim zemljama kao i onima na jugu. Tako primjerice u Velikoj Britaniji ima 85.000, Švedskoj 13.000, Njemačkoj 122.000, Francuskoj 80.000, Italiji 54.000 i Španjolskoj 40.000 bolesnika od MS. U Hrvatskoj je taj broj oko 4.000 bolesnika na 4,3 milijuna stanovnika. Ruska Federacija također ima velik broj bolesnika od MS - 250.000 na 144 milijuna stanovnika, dok su u najmnogoljudnijim zemljama svijeta, Kini i Indiji te brojke simbolične: 25.000 u Kini na 1,34 milijardi te Indiji sa 30.000 bolesnika na 1,21 milijardu stanovnika. Najrazvijenije zemlje s velikom prevalencijom MS imaju i najmoćniju farmaceutsku industriju. To su sve globalne korporacije koje mogu izdvojiti po 1 milijardu dolara (USD) za razvoj pojedinačnog lijeka. Velika farmaceutska korporacija ROCHE je objavila, da za razvoj novog lijeka osim financijskih sredstava trebaju prosječno 423 istraživača, koji urade 6.587 pokusa (uključujući i one kliničke) za 7,000.874 radnih sati. Od pronalaska i selekcije nove molekule do stavljanja novog lijeka u promet proteče najmanje 10, a neki izvori spominju i 12 godina. U tom kontekstu treba shvatiti nova otkrića i postignuća u liječenju MS. Koliko su kompleksna nova istraživanja najbolje se vidi iz Slike 3 koja ilustrira način djelovanja najnovijih lijekova za MS u odnosu na njihove različite etiologije. Slika 3 PubMed (21 milijuna citata iz indeksiranih medicinskih časopisa kao najveća takva baza podataka na svijetu) objavljuje porast broja članaka o liječenju MS od 1977. sa 106 godišnje na 1.471 članak u prosincu 2012. godine, odnosno ukupno 20.437 članaka u istom razdoblju. Novosti u dijagnostici MS Za svaku bolest je najvažnije njeno rano otkrivanje pa tako i za MS. Stoga se ulažu veliki napori i sredstva da se bolest dijagnosticira čim ranije, što u slučaju MS nije lako, jer su početni simptomi bolesti obično blagi. U protekloj godini mnogo su istraživani novi markeri MS koji postaju sve pouzdaniji u ranoj dijagnostici bolesti. Tako su heksanal i 5-metilundekan pokazali točnost od 80,4 % u dijagnostici MS. No za sada još nisu dostupni komercijalni markeri specifični za MS. Uz napredak u MR, kojom se može otkriti i pratiti napredovanje MS (jednom godišnje), nova radiološka metoda OCT (optička koherentna tomografija) bit će od velikog značenja u dijagnostici i praćenju napredovanja MS. Ova metoda je razvijena zbog praćenja promjena na oku, ali je od 2008 do 2012 godine skenirajući oštećenja mrežnice bolesnika od MS razvijena metoda praćenja stanja oštećenosti mozga u MS, koja će uskoro postati rutinska i za MS. Dostignuća u liječenju MS Zanimljivo je da u SAD čak 43 % bolesnika od MS ne uzima nikakvu drugu terapiju osim simptomatske iako imaju najveći izbor lijekova u svijetu. Najviše ih je dakako za relapsno-remitentni oblik MS zbog najvećeg broja bolesnika tog oblika bolesti. Kada se spominje liječenje postojećim ili novim lijekovima podrazumijeva se liječenje akutnih pogoršanja, skraćivanja vremena akutnog pogoršanja, smanjenje učestalosti pogoršanja te prevencija napredovanja MS. Lijekovi za MS koji smanjuju učestalost pogoršanja ili usporavaju napredovanje bolesti nazivaju se lijekovima koji ublažavaju bolest. Oni se dalje mogu podijeliti na imuno modulacijske (modulatore receptora) i imunosupresivne lijekove. Neki od imunosupresiva koji se koriste u liječenju MS istovremeno su lijekovi protiv malignih bolesti. Druga skupina lijekova kojom se liječe simptomi MS (primjerice akutna pogoršanja, kognitivni poremećaji, umor, grčevi, smetnje probave i mokrenja te razni bolovi) ali ne usporavaju napredovanje bolesti su lijekovi koji djeluju na simptome MS (simptomatska terapija). Obzirom na samu strategiju liječenja MS (razlikuje se ona u SAD od one u Europi, ali i od države do države) sadašnji lijekovi za najbrojniju skupinu bolesnika MS one RRMS (85%) se dijele na lijekove prve linije liječenja MS (interferoni, COPAXONE®) gdje je nekoliko velikih kliničkih multicentričnih međunarodnih studija pokazalo da su ovi lijekovi djelotvorniji nego u ranijim studijama te postižu usporenje napredovanja bolesti i do 45 %. U najnovijoj kliničkoj studiji (3 godine) dokazano je da kombinirano liječenje interferonima i COPAXON®-om može "pomaknuti" fazu pogoršanja do 10 godina. Kod liječenja drugom linijom liječenja MS na raspolaganju je više novih lijekova koji su učinkovitiji, ali i s više nuspojava i ograničenja za njihovu uporabu. Najučinkovitiji je TYSABRI® (monoklonalno antitijelo) čija je učinkovitost na prevenciju pogoršanja do 68 %, novih oštećenja mozga do 92%, a smanjuje rizik od invalidnosti do 54%. Lijek je u uporabi od 2006, a u Hrvatskoj je registriran 2008, ali još nije došao na listu skupih lijekova. Njegovo ograničenje je PML (progresivna multifokalna encefalopatija), virusna upala mozga, koja se razvija u razdoblju smanjenja imunosnog statusa bolesnika naročito poslije terapije citostaticima kojima se također liječi MS primjerice NOVANTRON® i ENDOXAN® te AIDS-a i maligniteta. Prema kliničkim iskustvima iz svijeta TYSABRI® se dobro podnosi i nuspojave su mu relativno blage. Proizvođač BIOGEN IDEC iz SAD kupio je i licencu za lijek FAMPYRA® koji poboljšava brzinu hodanja bolesnika od MS do 25 %. Bolesnicima je još na raspolaganju i alemtuzumab (COMPATH®), koji je registriran u SAD i Kanadi još 2001. za leukemiju i limfom, ali je u uporabi za liječenje MS od 2012. godine. On pokazuje superiornost nad visokim dozama interferona-β1a, ali ima nuspojave koje treba pomno pratiti pogotovo kod bolesnika na dugotrajnoj terapiji. Do sada su lijekovi prve i druge linije bili isključivo u obliku injekcija. No najnovija dostignuća su i dva lijeka (u pripremi je i treći) koji se uzimaju peroralno što je velik napredak za bolesnike od MS jer tablete i kapsule mogu uzimati kod kuće. GILENYA® (fingolimod) je prvi registrirani lijek za MS, koji se može uzimati kao tableta od svega 0,50 mg dnevno. Mehanizam djelovanja se razlikuje od svih ostalih lijekova ove skupine. Fingolimod blokira limfocite u limfnim čvorovima i sprječava njihovu migraciju u mozak i leđnu moždinu što smanjuje težinu bolesti. Klinički dokazana djelotvornost je za polovicu veća od interferona. Osim toga klinički je dokazana zaštita od zadebljanja mozga pa se može reći da fingolimod ima neuroprotektivni učinak. Ipak, uz iznimnu djelotvornost i peroralno uzimanje novi lijek ima dosta ozbiljne nuspojave jer već pri uzimanju prve tablete izaziva bradikardiju pa bolesnik mora biti odmah pod kontrolom liječnika. Srčani bolesnici niti ne smiju započinjati s terapijom fingolimodom. Zabilježene su i druge nuspojave kao povećanje jetrenih transaminaza, virusne i bakterijske infekcije (smanjen je broj T-limfocita u organizmu jer je dio blokiran u limfnim čvorovima) te još neke. Ipak procjenjujući da je terapijska korist veća od rizika danas se fingolimodom liječi oko 30.000 bolesnika u svijetu. Drugi peroralni lijek za MS je registriran prošle jeseni u SAD. To je AUBAGIO® (terifluonamid) koji smanjuje godišnja pogoršanja za 31- 36%. Premda je klinički dokazano smanjenje napredovanja bolesti FDA nije prihvatio tu indikaciju ovog lijeka. Od nuspojava najozbiljnija je toksičnost za jetru i rizik od teratogenosti stoga ga ne smiju uzimati bolesnice u trudnoći. Treći peroralni lijek za MS je pred registracijom u SAD i Europi. Sada se zove BG-12 (dimetil fumarat) i smanjuje pogoršanja za čak 77 %, a napredovanje invalidnosti 34-38 %. Dosad su opažene dermatološke nuspojave, ali klinička dokumentacija se još proučava kod regulatornih agencija FDA i EMA. Ima još nekoliko obećavajućih lijekova (uglavnom u parenteralnom obliku) u fazi II i III, ali njima je još prerano prognozirati konačnu sudbinu na registraciji kod regulatornih Agencija. Liječenje progresivnih oblika MS vrlo je teško, a naročito SPMS koja je druga po broju bolesnika od MS poslije RRMS. Učinci interferona na usporenju napredovanja bolesti i invalidnosti je skroman. Metilprednizolon je tzv. pulsnom terapijom pokazao najbolje učinke na usporenju invalidnosti ovog oblika MS. Najnovije kliničko istraživanje pokazalo je da visoke doze simvastatina (lijeka za smanjenje masnoća) smanjuju zadebljanja mozga za 40% u SPMS, ali to je tek II faza kliničkih istraživanja te slijedi III faza istraživanja koja je odlučujuća za sudbinu lijeka. Istraživači smatraju da će tek lijekovi za aksonalnu regeneraciju i remijelinizaciju biti odgovarajuće liječenje za ove oblike MS. Vitamin D i MS U posljednje vrijeme ima sve više članaka o primjeni vitamina D u dopunskom liječenju MS. Prije svega već je utvrđeno da je prevalencija MS najveća u zemljama sjeverne polutke, a poglavito onih najsjevernijih gdje je najmanje sunčeva svjetla. Kako sunčevo svjetlo potiče stvaranje vitamina D u tijelu utvrđen je deficit vitamina D u bolesnika od MS kao etiološkog faktora. Suplementacija vitamina D je vrlo korisna i urađeno je više kliničkih istraživanja koja to potvrđuju. Najnovija klinička studija iz 2012. utvrdila je da 75 nmol/L hidroksivitamina D sprječava rizik nastanka MS za 61 %. Isti autori čak preporučuju dozu od 125 nmol/L, dok drugi istraživači smatraju da je dovoljna doza i od 50 nmol/L hidroksivitamina D. Stoga su kliničari oprezni kad se preporučuju visoke doze vitamina D u dopunskom liječenju MS i očekuju dodatne studije koje će utvrditi optimalnu dozu vitamina D u tom dopunskom liječenju MS. Alternativno i komplementarno liječenje MS Već sam pojam "alternativa" u mnogima budi sumnju, podcjenjivanje, odbacivanje i druge vrste negativnih reakcija. No, bolesnici od MS svjesni da im postojeće liječenje daje skromne rezultate, okrenulo se i alternativnom i komplementarnom kao dopunskom liječenju. Čak polovica do dvije trećine bolesnika primjenjuju i neku od mnogobrojnih metoda alternativnog i/ili komplementarnog liječenja. Ako se istovremeno koriste lijekovi i metode ili pripravci nekonvencionalne medicine to se naziva integrativnom medicinom. Ovdje će biti spomenute one najvažnije. Bioenergija, akupunktura (metoda bioenergetskog liječenja), tai chi, joga, hiperbarična oksigenacija (barokomora), fitoterapija (brusnica, borovnica, Ginkgo biloba, Ehinacea, Hypericum perforatum), apiterapija (pčelinji otrov, matična mliječ, propolis i dr.) kanabis,Vitamin B12 i dr. Nadalje, specifične dijete obogaćene višestruko nezasićenim masnim kiselinama (omega-3 i omega-6 kiseline), kao i druge dijetne ili lagane prehrane (mediteranska prehrana). Antioksidansi (selen, C i E vitamin, resveratrol, polifenoli, ekstradjevičansko maslinovo ulje kao kompleks antioksidansa, astaksantin i dr.) koji koriste i zdravoj populaciji kao preventiva od bolesti srca i krvožilja te malignih bolesti od kojih umire tri četvrtine našeg pučanstva. No sve nabrojene metode liječenja nisu bezopasne niti dovoljno učinkovite za sve bolesnike. Budući da se većina bolesnika liječi pod kontrolom neurologa, a uz postojeće lijekove uzimaju i one s područja alternativne i komplementarne medicine treba se savjetovati s liječnikom da li postoje interakcije s postojećim lijekovima. Također i neki alternativni kao i komplementarni lijekovi imaju nuspojave pa ih ne treba nasumice uzimati samo zato jer su nekome pomogli. Liječnik će nabolje znati što od te dopunske terapije može škoditi, a što pomoći bolesnicima pa je potrebita njihova kvalitetna suradnja kako bi se poboljšao učinak konvencionalnog liječenja koji nažalost još u sadašnjem trenutku nije zadovoljavajući. Kirurško liječenje MS 2008. godine talijanski kirurg Zamboni direktor vaskularne kirugije u Ferrari (Italija) otkrio je povezanost cerebrospinalne venozne insuficijencije (CVI) i MS. Ponuđeno je rješenje kirurškom terapijom tzv. angioplastikom kako bi se uspostavila normalna venska cirkulacija. Prvi rezultati su objavljeni 2009. godine. No to je podijelilo stručnu i znanstvenu javnost što je rezultiralo novom studijom korelacije između ove bolesti i njenom povezanosti sa MS. Rezultati su izneseni na prošlogodišnjem Kongresu Europskog komiteta za liječenje i istraživanje MS (ECTRIMS) održanom u Lyonu. Istraživanje je pokazalo da vrlo mali broj bolesnika od MS ima CVI, a i sama angioplastika nije bez rizika za bolesnike od MS. Liječenje matičnim stanicama Kao i u mnogim drugim bolestima (leukemija, limfom, multipli mijelom te najnovije dijabetes tipa 1) liječenje matičnim stanicama iz koštane srži dalo je izvrsne rezultate i u liječenju MS jer one ubrzavaju regeneraciju tkiva i remijelinizaciju. No zbog kompleksnosti liječenja za sada je ona namijenjena samo najtežim oblicima MS i bolesnicima koji ne reagiraju na druge lijekove te još nije postala rutinskim liječenjem MS. Remijelinizacija – budućnost terapije MS Čini se, da budućnost liječenja MS leži u regenerativnoj medicini. To su remijelinizacija i aksonalna regeneracija . Na tom području se vrlo aktivno radi, ali gotovo potpuno u laboratorijima pojedinih instituta, zaklada (fundacija) i drugih neprofitnih organizacija. Očito velikim farmaceutskim kompanijama to nije zanimljivo, premda ulažu milijarde dolara u istraživanja novih lijekova, koji u biti samo usporavaju napredovanje MS, ali ne popravljaju oštećenja nastala u živčanom sustavu. Doduše pojedine kompanije ulažu nešto sredstava i u istraživačke projekte pretežito sveučilišnih instituta koji djeluju na polju istraživanja mozga i drugih područja neurološke znanosti. No to su simbolični iznosi u odnosu na one koje ulažu u vlastite projekte novih imunomodulacijskih i imunosupresijskih lijekova za MS. Biološke terapije imaju za cilj ograničiti demijelinizaciju zaštitom oligodendrocita te pokrenuti remijelinizaciju i tako popraviti oštećenja živčanog sustava. To nije nimalo lako jer su mehanizmi te regeneracije prilično zamršeni. Nekoliko lijekova nove strategije borbe protiv MS je na kliničkim istraživanjima pa je primjerice "Fundacija za popravak oštećenog mijelina" iz SAD objavila da ima nekoliko novih lijekova spremnih za kliničku fazu I u 2014. godini, čija bi dostupnost bolesnicima bila 2019. godine. Oni još ne raspolažu i markerima, koji bi pratili dinamiku remijelinizacije, ali se intenzivno istražuju jer bi ubrzali ta klinička istraživanja. Sada se remijelinizacija može pratititi samo klinički ( učestalost pogoršanja i/ili brzinu napredovanja MS). Radi usporedbe investicija ova Fundacija raspolaže sa 45 milijuna dolara (USD). Unatoč silnom naporu i entuzijazmu istraživača klinička primjena ovih lijekova može se očekivati tek za nekoliko godina. Može se zaključiti, da se ulažu veliki napori i sredstva u istraživanju imunomodulacijskog i imunosupresijskog liječenja, što daje konkretne rezultate te se bolesnicima daju na uporabu stalno novi lijekovi koji su djelotvorniji, ali i s više nuspojava i ograničenja u uporabi. Tek će regenerativni lijekovi koji popravljaju oštećenja nastala demijelinizacijom moći odgovoriti osnovnoj svrsi liječenja, a to je bitno poboljšana kvaliteta i trajanje života bolesnika od MS. LITERATURA (obimna literatura nalazi se kod autora) (Tekst objavljen u časopisu FARMACEUTSKI TEHNIČAR Broj 64, 2013.) DOSTIGNUĆA U DIJGNOSTICI I LIJEČENJU MULTIPLE SKLEROZE Piše: dr. sc. Edo Vedriš (2015.) Najprije jedan šokantan podatak iz studije Daniela Hartunga, Oregon State University o cijenama lijekova za MS. One su u proteklih 20 godina porasle kako i sam piše za astronomskih 700 % tako da je u SAD aktualna cijena lijekova porasla po bolesniku na oko 50.000 USD godišnje (porasla je "nebu pod oblake" - citiram autora)! Ovo je znatno više nego kod drugih lijekova (1). Kad bi oni liječili MS moguće je da se ne bi radile analize cijena. No njihov se terapijski doseg ograničava na usporavanje napredovanja MS ili ublažavanje pogoršanja pretežitog oblika MS tj. RRMS ( 85%), dok na progresivne oblike MS niti ne djeluju! Kao što je u prethodnom članku zaključeno, pravu terapiju predstavljati će lijekovi, koji popravljaju oštećenja demijelinizacije (oštećenja mijelinske ovojnice neurona i aksona) tj. potiču remijelinizaciju. U nastavku članka bit će riječi o novim dostignućimana području istraživanja lijekova za remijelinizaciju. Oni ohrabruju jer postoje vrlo konkretni pozitivni rezultati tih istraživanja. Američki komitet za liječenje i istraživanje MS (ACTRIMS) sastavljen od 50 eksperata s tog područja sastavio je dokument napisan od njegovih 5 članova o modificirajućoj terapiji MS pod naslovom "Uporaba modificirajuće terapije MS: principi i sadašnji dokazi" (kolovoz 2014). u kojem preporučuju da se s aktualnom terapijom počne čim se dijagnosticira MS (MR i druge metode). Sad procjenjuju da u SAD boluje 450.000 bolesnika od MS. Isti eksperti nadalje procjenjuju da 60% bolesnika od MS ima kognitivne, 36% - 54% depresivne poremećaje dok 92% pati od teškog umora koji doprinosi povećanoj nepokretnosti i smanjenju kvalitete življenja. Oni zaključuju da su sadašnje terapijske opcije ograničene (2). To i nije neka novost (op. autora). Na području sadašnje terapije su dvije novosti. Prva je da vitamin B ima obećavajući učinak kod progresivnih oblika MS tj. da može usporiti i zaustaviti napredovanje invalidnosti. To je rezultat kontrolirane kliničke studije na 154 bolesnika koji su dobivali biotin u dozi od 300 mg dnevno (uobičajena dnevna doza je 30 - 100 mikrograma) 9 mjeseci te pokazali spomenuta poboljšanja u 22% ispitivanih bolesnika (3). Druga je registracija od strane FDA pegiliranog oblika interferona β -1a kompanije BIOGEN IDEC koja ima i najviše lijekova za MS (Interferon β-1A, Tysabri®, Tectfidera® i Fampyra®). Pegilirani oblik β-interferona (peginterferon β-1A) djeluje prolongirano tj. ima duži poluživot u organizmu pa se dozira svaka 2 tjedna umjesto svaki tjedan. Djeluje na najčešći oblik MS tzv. RRMS (85%-90% od svih bolesnika ima ovaj oblik bolesti). Učinak mu je identičan kako je to opisano u prethodnom članku (ublažavanje akutnih pogoršanja, skraćivanja intervala, učestalosti te usporavanje pogoršanja MS) /4/. Najnovija dostignuća na području remijelinizacijske terapije bit će sad podrobnije opisana. Kako nastaje demijelinizacija neurona i aksona te kako se ona popravlja? To se vidi na Sl. 1 koje su izradili istraživači pod pokroviteljstvom MYELIN REPAIR FOUNDATION (MRF) osnovane 2004. godine koja raspolaže s kapitalom od 60 milijuna USD (5). Slika 1 Na Slici 1 je shematski prikaz zamršenog laboratorijskog modela demijelinizacije. Vidi se propadanje aksona i stvaranje astrocitnog ožiljka. Niska koncentracija antitijela koja pokrivaju površinu oligodentrocita i mijelinske ovojnice čini te strukture daleko osjetljivijima na oštećenja uzrokovana aktivacijom mikroglije. Astrociti bivaju inaktivirani prije krvno-moždane barijere i stvaranja T-limfocita. T-limfociti su štetni jedino ako su aktivirani. Tijek procesa demijelinizacije i remijelinizacije prati se biomarkerima. Slika 2 MR mozga u bolesnika od MS. Bijela mjesta su oštećenja uzrokovana demijelinizacijom. Slika 3 Na slici se vidi kako in vitro izgleda proces remijelinizacije. Crveno je demijelizirani akson, a zeleno remijelizirani akson. Istraživački tim MRF je otkrio da postojeći antihipertenziv u SAD guanabenz ima remijelinizacijski učinak na MS. Sada je završeno predkliničko ispitivanje na animalnim modelima, koje je pokazalo da je liječenje s guanabenzom odgovor na mehanizam stresa i pomaže zaštitu oligodenrocita od smrti stanice. Na taj način značajno sprječava proces daljnje demijelinizacije neurona i aksona. Stoga su započela klinička ispitivanja koja su fazi I te izazvala veliki interes neurobiologa, neurologa i drugih znanstvenika na području neuroznanosti. Ona se izvode na bolesnicima koji boluju od najčešćeg oblika MS tzv. RRMS ( 6,7). Korak dalje uradila je multinacionalna farmaceutska tvrtka BIOGEN IDEC, koja provodi klinička ispitivanja faze II lijeka pod imenom BIIB033 (monoklonalno antitijelo anti-LINGO-1). Prva ispitivanja kod akutnog optičkog neuritisa su pokazala usporavanje epizoda za 15 do 40 milisekundi. Sudjelovala su 82 bolesnika, a poboljšanje iznosi 40%. Ispitivanje se nastavlja. Istraživač Diego Cadavid ističe da je ovo prvi klinički pokus na bolesnicima koji je pokazao remijelinizacijski učinak ( 8, 9, 10). Nadalje u fazi II kliničkog ispitivanja istog lijeka je ispitivanje sinergizma s interferonom β-1a, koji se daju jednom tjedno. Indikacija je liječenje ruku kod bolesnika od MS. Ispitivanja se također izvode kod bolesnika sa RRMS ( 11, 12 ). Zaključak: Rezultati ispitivanja lijekova guanabenza i BIIB033 ohrabruju da će već za nekoliko godina bolesnicima od MS biti dostupni lijekovi koji remijelinizacijom imaju djelotvorni učinak na najčešći oblik MS-RRMS (relapsno-remitentna MS). Također su obećavajući rezultati istraživanja biotina i kod primarno i sekudarno-progresivne MS (PPMS i SPMS).