Multipla skleroza je kronična autoimuna bolest koja zahvaća središnji živčani sustav (mozak i kralježničku moždinu) u kojoj upalne stanice imunološkog sustava reagiraju s mijelinskom ovojnicom aksona središnjeg živčanog sustava i pokreću upalnu reakciju koja dovodi do demijelinizacije te posljedično do neurodegeneracije. Mijelinska ovojnica je lipidna ovojnica aksona koja omogućuje učinkovit prijenos živčanih signala. Nakon demijelinizacije prijenos signala je ometan, usporen ili prekinut.
Do ranih 1990ih osobama s multiplom sklerozom se preporuča da tjelovježbu i teže oblike fizičke aktivnosti izbjegavaju u strahu od pogoršanja simptoma. 1996. godine provedeno je prvo istraživanje stvarnog utjecaja tjelovježba na zdravlje osoba s multiplom sklerozom (Impact of aerobic training on fitness and quality of life in multiple sclerosis; J.H. Petajan,1996.). Istraživanje je provedeno s 54 osobe s multiplom sklerozom koje su bile podijeljene u dvije skupine, skupina koja provodi planiranu tjelovježbu (pokusna skupina) i kontrolna skupina koja tjelovježbu ne provodi. Tjelovježba se odvijala tijekom 15 tjedana te se sastojala od kombinirane ergometrije ruku i nogu trajanja 40 minuta, tri puta tjedno. Prije i nakon provedene tjelovježbe osobama se mjerio maksimalni aerobni kapacitet, izometrična mišićna snaga, tjelesna kompozicija i udio lipida u krvi. U usporedbi s kontrolnom skupinom (osobe koje nisu provodila tjelovježbu) kod osoba koje su provodile tjelovježbu došlo je do znatnog povećanja maksimalnog aerobnog kapaciteta, mišićne snage gornjih i donjih udova te znatnog smanjenja udjela lipida vrlo male gustoće (VLDL) u krvi.
Do danas je objavljeno više od 300 različitih istraživanja utjecaja tjelovježbe na zdravlje osoba s multiplom sklerozom koja pokazuju pozitivan utjecaj na fizičko i mentalno zdravlje. Rezultati dosadašnjih istraživanja ukazuju na iznimno pozitivan učinak tjelovježba na smanjenje umora, povećanje maksimalnog aerobnog kapaciteta i povećanje mišićne snage. Rezultati su pokazali pozitivan učinak na kvalitetu života te umjereno pozitivan učinak na sposobnost hodanja i smanjenje depresivnih raspoloženja. Manji broj istraživanja pokazuje blag pozitivan utjecaj na ravnotežu i moždani neurotrofni faktor iako je dokazan pozitivan učinak znatno manji u odnosu na ostale navedene promjene.(Advancements and Challenges in Exercise Training for Multiple Sclerosis: Comprehensive Review and Future Directions for Randomized Controlled Trial,Springer Nature Link,2024).
Simptomi multiple skleroze se među pojedincima razlikuju stoga je prilikom propisivanja tjelovježbe bitno razmišljati o individualnim mogućnostima i fluktuacijama simptoma tijekom dana. Važna je dosadašnja razina tjelesne aktivnosti i moguće kontraindikacije kao što su bolesti kardiovaskularnog sustava, respiratornog sustava ili metaboličke bolesti. Prije izvođenje tjelovježbe trebao bi se provesti fizikalan pregled te uzeti anamneza.
Sveukupna analiza dostupnih rezultata istraživanja pokazuje pozitivan učinak aerobne tjelovježbe na maksimalni aerobni kapacitet i umjereno povećanje mišićne snage u osoba s multiplom sklerozom. Dokazan je i umjeren pozitivan učinak na kvalitetu života, raspoloženje, razinu aktivnosti i blag pozitivan učinak na održanje neuronskog integriteta. Daljnje smjernice su razrađene na temelju rezultata istraživanja provedenih s osobama do 6.5 na EDSS skali i osobama mlađim od 65 godina te se zato preporučaju osobama do 6.5 na EDSS skali i osobama mlađim od 65 godina. Preporučene vježbe uključuju ergometriju, vježbe na eliptičnim spravama, hodanje i trčanje na traci. Aerobna tjelovježba se treba izvoditi dva do tri puta tjedno, 10 do 30 minuta trajanja te se preporučaju vježbe umjerenog intenziteta (40 do 60 % maksimalnog aerobnog kapaciteta). Za osobe koje se nalaze iznad 4 na EDSS skali rezultati mjerenja maksimalnog aerobnog kapaciteta nisu pouzdani s obzirom da osoba često ne može postići vlastiti maksimalan aerobni kapacitet stoga se preporuča korištenje RPE skale (subjektivnog osjećaja napora prilikom tjelovježba od 6 do 20). Osobama se preporuča izvođenje aerobnog treninga umjerenog intenziteta, od 11 do 13 na RPE skali Za početak se preporuča da svaka aerobna tjelovježba traje 10 do 15 minuta te se postupno produži na 30 minuta. Napredan program aerobne tjelovježbe za osobe od 0 do 4.5 na EDSS s višom razinom dosadašnje tjelesne aktivnosti se može provoditi do pet puta tjedno, trajanja do 40 minuta, intenziteta do 80% maksimalnog aerobnog kapaciteta ili od 15 do 20 na RPE skali. Tjelovježba visokog intenziteta se treba provoditi s licenciranim fizioterapeutom zbog rizika vezanih uz autonomne disfunkcije kod osoba s multiplom sklerozom, ponajviše kardiovaskularnih i termoregulacijskih disfunkcija.(Exercise and Sports Science Australia (ESSA) position statement on exercise for people with mild to moderate multiple sclerosis,Journal of Science and Medicine in Sport,2022.)
Rezultati dosadašnjih istraživanja utjecaja vježbi s otporom na zdravlje osoba s multiplom sklerozom pokazuju znatno povećanje mišićne snage. Pokazan je i blag pozitivan utjecaj na ravnotežu i raspoloženje iako rezultati nisu toliko pouzdani. Daljnje smjernice su razrađene na temelju rezultata istraživanja provedenih s osobama do 6.5 na EDSS skali i osobama mlađim od 65 godina te se zato preporučaju osobama do 6.5 na EDSS skali i osobama mlađim od 65 godina. Preporučane tjelovježbe s otporom se mogu postići korištenjem slobodnih utega, sprava s utezima, elastičnih traka i vlastite tjelesne težine. Vježba s otporom bi se trebale izvoditi dva do tri puta tjedno s progresivnim povećanjem od 2 do 5 seta s 8 do 15 ponavljanja po setu. Između svakog seta treba se odmoriti 2 do 4 minute kako bi se smanjio mišićni zamor. Preporučaju se vježbe s otporom mišića cijelog tijela s posebnim fokusom na mišiće nogu. Za početak se preporučaju vježbe većih mišićnih skupina i pokreti više zglobova te korištenje sprava s utezima prije korištenja slobodnih utega. Ako osoba nema pristup spravama s utezima može se koristiti elastična traka ili vlastita tjelesna težina iako su vježbe s utezima imale najveći pozitivan učinak na mišićnu snagu. U početku se sve vježbe s otporom trebaju provoditi s licenciranim fizioterapeutom. Vježbe s otporom i aerobna vježbe mogu se izvoditi isti dan, ali se vježbe s otporom moraju izvoditi s minimalno jednim danom odmora kako bi došlo do dostatnog tjelesnog oporavka. (Exercise and Sports Science Australia (ESSA) position statement on exercise for people with mild to moderate multiple sclerosis,Journal of Science and Medicine in Sport,2022)
Umor je jedan od najčešćih simptoma multiple skleroze. U multiploj sklerozi razlikujemo dva oblika umora, primarni i sekundarni. Primarni umor je uzrokovan samim patološkim procesima koji dovode do bolesti (difuzna demijelinizacija, aksonske lezije, moždana atrofija, smanjen metabolizam glukoze, disfunkcija neuralnih krugova središnjeg živčanog sustava uslijed pogoršanja upalnog procesa)(Exercise and Sports Science Australia (ESSA) position statement on exercise for people with mild to moderate multiple sclerosis,Journal of Science and Medicine in Sport,2022). Sekundarni umor može biti rezultat simptoma multiple skleroze kao što su depresija, bol ili poremećaja sna zbog spazama ili inkontinencije. Sekundarni umor može biti nuspojava nekih lijekova ili posljedica nedostatne tjelesne aktivnosti, stresa i loše prehrane (MS international Federation,2025). Nekoliko randomiziranih kontrolnih pokusa visoke kvalitete pokazuju značajno smanjenje umora nakon 8 do 12 tjedana izvođenja aerobnih vježbi i vježbi s otporom. Vježbe uključuju aerobne vježbe umjerenog intenziteta 3 puta tjedno ili vježbe s otporom od 3 seta s 8 do 15 ponavljanja dva puta tjedno. Yoga i vježba u vodi smanjuju neke aspekte umora. Osobe koje dosad nisu bile redovito fizički aktivne u početku nakon vježbe mogu osjetiti pojačan umor što je prolazno stanje prilagodbe organizma na povećan fizički napor te nije rezultat egzacerbacije simptoma multiple skleroze. (Exercise and Sports Science Australia (ESSA) position statement on exercise for people with mild to moderate multiple sclerosis,Journal of Science and Medicine in Sport,2022).
70 do 80% osoba s mutiplom sklerozom imaju relapsno-remitirajući oblik bolesti. Relaps se u multiploj sklerozi definira kao novi ili pogoršani neurološki simptomi koji traju dulje od 24 sata nakon čega dolazi do stabilizacije ili rezolucije. Vodeća terapija relapsa su kortikosteroidi. Kod velikog broja ljudi oporavak od relapsa je nepotpun. Preporuča se da se uslijed relapsa tjelovježba prekine sve do stabilizacije simptoma. Rezultati istraživanja pokazuju pozitivan utjecaj tjelovježbe u kombinaciji s terapijom kortikosteroida na kvalitetu života nakon relapsa.(Exercise and Sports Science Australia (ESSA) position statement on exercise for people with mild to moderate multiple sclerosis,Journal of Science and Medicine in Sport,2022).
Potencijalni rizici tjelovježbe kod osoba s multiplom sklerozom su mogućnost pada kod osoba podložnih padovima (osobe visoko na EDSS skali, korisnici pomagala za kretanje, osobe loše ravnoteže te osobe s težim senzoričkim i proprioceptivnim deficitom). Osobama s povišenim rizikom od pada se preporuča da vježbe odrađuju s fizioterapeutom. Mogu se provoditi i dodatne vježbe koje ciljaju ravnotežu i stabilnost trupa. Osobe s multiplom sklerozom mogu osjetiti i netoleranciju na toplinu ili Uhthoffov fenomen, odnosno stanje u kojoj osoba ne podnosi porast tjelesne temperature što se manifestira kao pogoršanje simptoma multiple skleroze. Može se javiti nagao osjećaj umora, trnci, obamrlost, problemi s vidom, problemi s ravnotežom i sl. Preporuča se vježbanje u prozračnoj robi, tjelovježba u dobro ventiliranim prostorijama i prostorijama s hlađenjem te pijenje hladne tekućine.(Exercise and Sports Science Australia (ESSA) position statement on exercise for people with mild to moderate multiple sclerosis,Journal of Science and Medicine in Sport,2022).
Sigurnost tjelovježbe kod osoba s multiplom sklerozom utvrđena je sustavnim pregledom štetnih događaja izvještenih u randomiziranim kontrolnim pokusima utjecaja tjelovježbe na zdravlje osoba s multiplom sklerozom. Inicijalno je proveden sustavni pregled 26 randomiziranih kontrolnih pokusa s 1295 sudionika. Učestalost štetnih događaja bila je 2,0% za pokusnu i 1,2% za kontrolnu skupinu s relativnim rizikom od 1.67. Ovaj relativan rizik štetnih događaja nije veći od onog izvještenog u zdrave populacije. Tipovi štetnih događaja kod tjelovježbe su bili moždani udar, bolest, infekcija, trigeminalna neuralgija, bol u leđima i zglobovima, fraktura, hernija, prometna nesreća i koštano-mišićne ozljede kod tjelovježbe s otporom. Naknadni sustavni pregled štetnih događaja i ozbiljnih štetnih događaja u 40 randomiziranih kontrolnih pokusa utjecaja tjelovježbe na zdravlje osoba s multiplom sklrozom s 1780 sudionika pokazuje učestalost štetnih događaja od 38% u pokusne skupine i 22% u kontrolne skupine sa statistički neznačajnim relativnim rizikom od 1.40. Učestalost ozbiljnih štetnih događaja je u pokusnoj skupini bila 10%, a u kontrolnoj skupini 9% sa statistički neznačajnim relativnim rizikom od 1.05.(Advancements and Challenges in Exercise Training for Multiple Sclerosis: Comprehensive Review and Future Directions for Randomized Controlled Trials, Springer Nature Link,2024).
Dosadašnji su randomizirani kontrolni pokusi provedeni s nedostatnim brojem osoba s multiplom sklerozom različitih rasa i etničkih identiteta te osoba starijih od 65 godina što ne daje uvid u potencijalne razlike u utjecaju tjelovježbe na zdravlje osoba s multiplom sklerozom. Većina je istraživanja provedena s osobama s relapsno-remitirajućim oblikom bolesti i nije provedena s osobama težeg invaliditeta (korisnici invalidskih kolica). Potrebno je provesti istraživanja i s osobama s vaskularnim komorbiditetima, koji su česti u osoba s multiplom sklerozom, zato što je tjelovježba dokazan način prevencije i nadzora nad vaskularnim bolestima kod opće populacije. Potrebno je provesti i istraživanja kombiniranih intervencija kao što su zajednički učinak redovite tjelovježbe i planirane prehrane ili redovite tjelovježbe i kognitivne terapije zbog vjerojatnog aditivnog pozitivnog učinka. (Advancements and Challenges in Exercise Training for Multiple Sclerosis: Comprehensive Review and Future Directions for Randomized Controlled Trials, Springer Nature Link,2024).
Ovaj je dokument izrađen uz financijsku podršku Grada Zagreba. Sadržaj ovoga dokumenta u isključivoj je odgovornosti Društva multiple skleroze Grada Zagreba i ni pod kojim se uvjetima ne može smatrati kao odraz stajališta Grada Zagreba.
Tekstovi u ovoj rubrici nastali su u sklopu programa MS BALANS- tijelo i um za neovisno življenje, koji je financiran iz proračuna Grada Zagreba.